U Bosni i Hercegovini govore se bosanski, srpski i hrvatski jezik. Iako nose različita imena, međusobno su vrlo slični, pa prevoditelji nisu potrebni – ljudi se bez problema razumiju.
Rijeke Una, Vrbas, Drina i Neretva poznate su po raftingu. Svake godine privlače brojne turiste željne avanture, a uz to posjeduju i značajan hidroenergetski i ekološki potencijal.
BiH je bogata prirodnim resursima poput soli, gipsa, željeza i boksita. Ta bogatstva nude snažan potencijal za industrijski razvoj, ali i za očuvanje prirodnog balansa i energije.
Poznata termalna izvorišta nalaze se u Ilidži, Kiseljaku, Tešnju, Laktašima i Višegradu. Ova mjesta nude zdravlje i opuštanje te sve više privlače goste kroz zdravstveni turizam.
Kulturu Bosne i Hercegovine nećete naći samo u muzejima – ona živi u svakodnevici: u drvenim rezbarijama tradicionalnog namještaja i vezu na nošnjama gorštaka. Suvremena kulturna scena oblikovana je ratnim iskustvima, ali i otvorenošću prema svijetu. U književnosti, muzici i likovnoj umjetnosti prepoznaje se želja za obnovom i izražavanjem. Glavni grad Sarajevo postao je središte regionalne kulture – domaćin prestižnim festivalima poput Sarajevo Film Festivala, MESS-a i Jazz Festivala. Umjetnost u BiH ne krije se iza zastora, ona pulsira ulicama, galerijama i pozornicama, u neprekidnom dijalogu sa prošlošću i sadašnjošću.
Bosna i Hercegovina je ponosna na svoju gostoljubivost. Gost se dočekuje kao član porodice – iskreno i srdačno. Lokalni ljudi su uvijek spremni pomoći: ostavit će posao da vam pokažu put, nerijetko vas pozvati na kafu, a ako se zadesite u njihovom domu, doživjet ćete kraljevski tretman. Gostu se poklanja pažnja, toplina i poštovanje, bez ikakvih očekivanja zauzvrat. Taj osjećaj dobrodošlice, iskonske ljudske topline, nešto je što mnoge posjetioce trajno veže za ovu zemlju. Bosansko-hercegovačko gostoprimstvo nije naučeno – ono je način života, duboko usađeno u kulturu naroda.